Edukacija na Kubi

Kada se govori o edukaciji, mediji obično akcenat stavljaju na jako razvijene i moćne zemlje sveta, u kojima je obrazovanje kao takvo i podrazumevano. Retko se govori o onim manjim i siromašnijim, poput Kube, a mnogo se toga zapravo ima reći.

Zašto baš Kuba?

Kuba je zemlja plesa i muzike, zemlja koja vas svojim kulturnim nasleđem i znamenitostima, zove da je posetite i budete deo jedne žive bajke. Predstavlja naizgled potpuno drugačiji svet u kome je vreme još odavno stalo. Pored svih njenih lepota, Kuba se, sa druge strane, ne može pohvaliti svojim ekonomskim statusom, s time da je jedna od najsiromašnijih zemalja sveta. Uprkos tome, ima već opisano ogromno kulturno bogatstvo koje je čini tako posebnom.

Glavni grad Kube, Havana / Pandotrip

Ovo su samo neke od opštih karakteristika Kube zbog kojih je njeno ime poznato široj javnosti. Nažalost, veoma mali broj ljudi zna da ona stoji rame uz rame sa mnogim razvijenim državama u svetu i to upravo po pitanju njenog obrazovnog sistema i stepena obrazovanih građana.

Konstrukcija obrazovnog sistema

Pre revolucije na Kubi, obrazovanje je bilo nedostupno za skoro polovinu kubanske dece. To znači da je u najboljem slučaju iznosilo nekih 60% ukupne populacije. Revolucija je donela promenu i u sferi pismenosti, pa tako postaje okosnica za održavanje visokih standarda obrazovnog razvoja u zemlji. Kao neki od bitnih ishoda pomenutog događaja, osnovno obrazovanje dobija na značaju, te zajedno sa srednjim postaje obavezno, naročito za decu uzrasta 6 do 16 godina. Svi učenici moraju da nose školske uniforme u bojama karakterističnim za određen nivo razreda.

Odmah zatim ide međunivo koji predstavlja most između osnovnog i srednjeg obrazovanja, a obuhvata period školovanja u trajanju od 3 godine. Svrha ovog međunivoa jeste stvaranje temelja za kasniji razvoj tradicionalnih predmeta poput jezika, tehnologije i nauka. Nakon završenog međunivoa, nastavak obrazovanja se deli na dve kategorije — preduniverzitetsko obrazovanje i tehničko (stručno) usavršavanje. Kada govorimo o preduniverzitetskom obrazovanju, njegov cilj jeste „Bachillerato” diploma, dok tehnička (stručna) obuka omogućava studentima da budu deo jednog od mnogih tehnoloških instituta u zemlji.

Nastavni plan osnovnih i srednjih škola zasnovan je na principima napornog rada, samodiscipline i ljubavi prema zemlji. Visoko obrazovanje na Kubi jeste upravo fakultetsko. Takođe, postoje više škole poput: Višeg politehničkog instituta, Visokoškolskih centara, Viših pedagoških zavoda i mnogih drugih koji rade paralelno sa fakultetima. Univerzitet u Havani je samo jedan od čak 47 koliko ih Kuba broji, i na koje se može upisati oko 400 000 studenata.

Besplatno školovanje

Zanimljivo je da učenici na Kubi nemaju problema sa finansiranjem samog fakulteta — iz državnog budžeta se izdvaja čak 13% na obrazovanje, te je ono besplatno na svim nivoima školstva. Ovo je samo jedan od razloga zbog kojih upravo ova zemlja ima najbolji obrazovni sistem u Latinskoj Americi i karipskom svetu, a takođe je i jedina na kontinentu koja ima takav kolektiv renomiranih prosvetnih radnika, govore izveštaji Svetske banke iz 2014. godine.

Razvoj medicine u zemlji

Upravo zbog velikog ulaganja u svoj obrazovni sistem, medicina je na samom vrhu po svetskim standardima, a kubanski lekari su jedni od najcenjenijih stručnjaka na ovom polju rada.

CIMAvax (EDF) / Radio COCO

U svetu, ali i u Srbiji, već par godina unazad je aktuelna tema „kubanske vakcine”, koja je predviđena kao lek protiv raka pluća. Trenutno ona daje najbolje rezultate, a na Kubi je postala redovan protokol lečenja od 2011. godine. Lek je lak za primanje i ima minimalne nuspojave. „Kubanska vakcina”, odnosno CIMAvax (EGF), stigla je i do Balkana, te se može koristiti u privatnim klinikama Bosne i Hercegovine, ali i na prostorima naše zemlje. Lekari širom sveta veruju da će rak pluća, kao i druge vrste malignih oboljenja, biti iskorenjene u bliskoj budućnosti.

Dakle, sve nam ovo pokazuje da nije od presudnog značaja to kolikim finansijskim sredstvima raspolažu zemlje, ukoliko su bogate kulturnim kapitalom, duhom i pre svega, obrazovanjem.

Izvori: StudyCountry, ACEI-Global, Expert Review of Vaccines

Kako ti se čini tekst?
+1
1
+1
0
+1
0
+1
0
+1
0

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.