Samopouzdanje je kvalitet koji većina nas želi da ima. Kada neko govori samouvereno, donosi smele odluke ili jednostavno odaje osećaj samopozdanja, obraćamo pažnju. Samopouzdanje je suštinski element uspeha u svakom aspektu života, od održavanja zdravih odnosa i dobrog mentalnog zdravlja do uspeha u školi ili na poslu.
Da li je samopouzdanje samo dobar osećaj ili ima nešto više od toga? 🤔
Verovali ili ne, studije su pokazale da zapravo postoji veza između samopouzdanja i moždane aktivnosti. Realno, koliko puta ste i sami uspeli da dobijete višu ocenu na ispitivanju, samo jer ste samouvereno „prodali“ priču, iako niste toliko učili?! Kako samopouzdanje utiče na vaš mozak i na percepciju nivoa znanja, pročitajte u nastavku! 😉
Naučnici su dugo pretpostavljali da bi deo mozga koji se zove orbitofrontalni korteks (OFC) mogao da igra ulogu u samopouzdanju. OFC je uključen u kognitivni proces donošenja odluka i takođe se smatra da igra značajnu ulogu u emocijama. Ima široke veze sa limbičkim sistemom, koji je uključen u emocije i pamćenje. U studiji iz 2014. godine, istraživači su pronašli dokaze da su pacovi čiji su neuroni u OFC-u bili isključeni pokazali narušeno poverenje i bili nesigurni prilikom donošenje odluka. OFC u ljudskom mozgu je malo složeniji od toga, ali istraživači veruju da igra istu ulogu.
Druga studija iz 2017. godine je otkrila da su greške u društvenom predviđanju (razlike između očekivane reakcije u određenim situacijama i reakcije koju zaista dobijemo), kao i promene u samopoštovanju koje su rezultat toga, bile vezane za delove mozga koji su važni za učenje i vrednovanje. Istraživači su otkrili da su greške u tom društvenom predviđanju zapravo ključna komponenta u određivanju samopoštovanja, to jest da promene u samopoštovanju ne zavise samo od toga da li se dopadamo drugim ljudima, već i od toga da li očekujemo da ćemo im se dopasti. 😁
U kontekstu učenja, ovo znači da nam samopouzdanje pada ako mislimo da znamo i da smo naučili, a povratna reakcija od profesora u vidu ocene to ne isprati, iako smo mi samouvereni da znamo.
Studije snimanja mozga pokazale su da kada razmišljamo pozitivno, aktiviramo „vrednosna područja“ mozga (delove mozga koji su uključeni u nagradu, motivaciju i zadovoljstvo) zbog čega se osećamo bolje. To znači da uvežbavajući sebe da razmišljamo pozitivnije, možemo povećati svoje samopouzdanje. Jedna neuronaučna studija iz 2016. godine je otkrila da kada se osoba u stanju visokog samopouzdanja ili osoba koja se tom trenutku oseća dobro nagradi, njihov nivo samopouzdanja se povećava. Isto tako, ako se osobi sa visokim nivoom samopozdanja „sruši sneško“ oštrom kritikom, u tom trenutku njen nivo samopouzdanja pada. 🤯
U skladu sa našom temom učenja, to znači da kada nam prilikom ispitivanja tokom kojeg mislimo da sve super pričamo i da ćemo da dobijemo 5, nastavnik da 3, bez realnog obrazloženja, mi biti manje samopouzdani prilikom odgovaranja kod njega na dalje. Manje ćemo da se angažujemo kad učimo i pokazivaćemo manje znanja, jer nam je palo samopouzdanje da ćemo moći da dobijemo veću ocenu.
➡️ Dakle, nije baš istina da veće znanje znači veće samopouzdanje, već i te kako može da važi obrnuto, kako zbog manjka samopouzdanja možemo da pokažemo manje znanja nego što realno imamo.
Kakva je situacija kod tebe? 🤔 Da li ti se nekad desilo da znaš, ali da se ne osećaš samopouzdano i da zbog toga ne iskažeš svoj pun potencijal? Možda je situacija bila suprotna – da nisi znao/la toliko, ali si samopouzdano prodao/la priču i dobio/la 5? 💯
Piši nam svoje iskustvo u komentarima!
Do tada,
#čitamose 🧠 😎
© 2022 | Nauči me
Оставите одговор